Tokom dvadesetog veka dogodila se revolucija u poljoprivredi, masovnim razvojem industrije poljoprivrednih mašina. Fokus je bio stavljen na razvoj mehanike i elemenata van kabine, dok se krajem dvadesetog i u dvadeset prvom veku, fokus prebacio na razvoj opreme unutar kabine, uvođenjem pametnih tehnologija u proces modernizacije poljoprivrednih mašina.

Danas, gotovi svi svetski proizvođači poljoprivrednih mašina u svojoj liniji proizvoda imaju pametne poljoprivredne mašine, a klima, kompjuter, gps navođenje i slično, postali su standardna prateća oprema traktora i kombajna. U ovom tekstu, osvrćemo se na nestandardne, pametne mašine, koje svojim izgledom i specifikacijama deluju kao da su stigle iz daleke budućnosti, a zapravo se uveliko koriste na farmama i poljima širom sveta.
#1 Monarch Tractor – proglašen za traktor 2020. godine
Monarch Tractor je električno vozilo koje može autonomno obavljati poljoprivredne poslove, bez vozača. Pokreće ga punjiva baterija, koja mu daje 30kw nominalne i 55kw pik snage. Uz mogućnost zamene baterije, i upravljanja uz pomoć pametnih uređaja, Monarch Tractor može obavljati sve potrebne poslove u polju, 24 sata dnevno, prema tvrdnji proizvođača.
Ono po čemu se posebno izdvaja jeste što je emisija štetnih gasova svedena na nulu. Zato je Monarch dobar izbor za velike proizvođače organske hrane. Na ovo vozilo se može priključiti i dodatna oprema, a interna memorija skladišti do 240gb podataka dnevno, i može da prilagodi radni proces u realnom vremenu. S obzirom na inovativnost i performanse, cena od 50.000$ je vrlo pristojna.
#2 Farmdroid FD20
Još jedno električno vozilo, ovaj put je reč o autonomnom robotu, koji obavlja poslove serve, okopavanja i navodnjavanja. Na godišnjem nivou, kapacitet setve i uređivanja iznosi oko 20 hektara. Opremljen je dodacima koji omogućavaju setvu šećerne repe, crnog luka, kelja, spanaća, suncokreta, uljane repice, ali i drugih biljnih vrsta. Težak nešto manje od jedne tone, sa mogućnošću sadnje i održavanja 6 do 8 redova istovremeno, i pogonom na solarne panele, sjajan je izbor za poljoprivrednike kojima je važna održivost. Svakako, ova mašina doalzi uz nešto jaču cenu – 75000€
#3 Naïo Technologies TED
Francuski lider na polju agri-robotike, Naïo Technologies, može se pohvaliti robotom koji u potpunosti eliminiše potrebu za herbicidima. Naime, TED je autonomni robot, specijalizovan za plevljenje vinograda i voćnjaka. Mehanički otklanja korov i neželjeno rastinje i može da uredi do 5 hektara dnevno, uz aktivan rad do 8 sati dnevno.
Visina od 2m uz podesivost do 30cm, omogućava lak pristup većini vinograda i voćnjaka. Robot može da se kreće i radi i pri nagibu od 30%, što je posebno važno kada je reč o vinogradima, koji se po pravilu sade na dobro osunčanim padinama. Univerzalni ram omogućava kačenje različitih alata za obradu zemljišta i plevljenje, a koje su dizajnirali proizvođači robota. Preciznost obrade zemljišta osigurana je GPS RTK sistemima za navođenje.
#4 Viscon hydroponic system
Od svih pametnih uređaja i sistema, sistemi za uzgajanje u takozvanoj “dubokoj vodi” jedni su od narasprostranjenijih u masovnoj, industrijskoj proizvodnji. I u našim supermarketima vrlo često možemo kupiti paradajz, ili zelenu salatu, koji su gajeni u ovoj vrsti zatvorenih sistema, manjeg ili većeg stepena automatizacije.
Viscon hirdoponski sistem predstavlja jedno od najkompleksnijih proizvodnih rešenja, budući da pokriva sve segmente uzgoja kultura sa kratkim ciklusom rasta, kao što su kupus ili zelena salata. Od setve, preko rasta, branja, pranja i pakovanja za prodaju, sve radnje se mogu obaviti potpuno automatski, što značajno smanjuje potrebu za ljudskom radnom snagom, ali i zatvorenost sistema utiče na bolju kontrolu uslova gajenja i smanjenu potrebu za pesticidima i herbicidima.
#5 Agrobot E-series
I za kraj, predstavljamo vam robot za branje jagoda. I ovde je reč u gajenju u zatvorenim sistemima, budući da se jagode gaje na proizvdnoj “traci”, koja i samom robotu omogućava bolji pristup plodovima, ali i sprečava da jagode dođu u kontakt sa zemljom, uprljaju se i brzo propadnu, usled kontakta sa mikroorganizmima. Sam robot poseduje 24 “ruke”, koje pri branju ne stiskaju plod, već ga pridržavaju, dok sečivo odseca peteljku. Robot zatim odlaže plod u kontejner za pakovanje.
Naravno, najznačajnija tehnička karakteristika ovog robota jeste sistem infracrvenih i senzora za boju, koji uz pomoć uređaja za obradu grafike prepoznaju i beru samo zrele plodove. Uz, to takozvani LiDAR senzori garantuju bezbednost radnika, budući da zaustavljaju uređaj čim detektuju kretanje u neposrednoj blizini.
Tehnologija u službi prirode
Zagovornicima permakulture upotreba tehnologije u proizvodnji hrane deluje zastrašujuće, ali je istina, kao i obično, negde između. Iako nema ničeg ukusnijeg od domaće, sitne, neugledne jagode i paradajza koji je rastao na suncu, i ubran u vreme kada po ciklusima prirode zri, nahraniti grad od 2, 3 miliona ljudi bilo bi nemoguće bez upotrebe tehnologije. Uostalom, i poljoprivreda i sve savremene poljoprivredne kulture plod su ljudskog rada, razmišljanja, i inovativnosti. Iako bi se lako moglo reći da roboti nisu deo prirode, isto tako nisu ni plug, ni motika, ni nož, ali ih i zagovornici prirodne poljoprivrede rado koriste.